.

Bosna… nemaju ceste, ali imaju Facebook, tako glasi jedna od rečenica iz „Društvene mreže“ zbog koje su po bosanskim forumima, očekivano, već započele i diskusije o najnovijem uratku Davida Finchera. Dugo se neki film nije toliko iščekivao, a sada je konačno došao i na hrvatska platna. Ako po strani ostavimo moguće stručne rasprave, filmološke kritike ili osobne dojmove, „Društvena mreža“ je uspjela prikazati podrijetlo ideje kojom se danas koristi čak 500 milijuna ljudi.

To ste već čuli: ljudi iz REKOM-a su na skup pomirenja u Sarajevu pozvali Mihaila, mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve. Onda se predstavnik Srpske pravoslavne crkve pobunio i saopštio da će, ako organizatori ne deportuju Mihaila, on napustiti skup, jer je Crnogorska pravoslavna crkva »nekanonska«. Iako nikome nikada neće biti jasno zašto bi crkveni kanoni uređivali sastav učesnika okruglog stola u Sarajevu, koje je 4 godine bombardovano uz kanonski blagoslov Srpske pravoslavne crkve, zahtjevu se pridružio i katolički pop. Organizatori su onda udovoljili ovom ekumenskom zahtjevu i Mihaila udaljili sa skupa, koji je uz Božiji blagoslov nastavljen.

           Tokom protekle dve decenije objavljen je veliki broj kritičkih analiza načina na koji je Balkan predstavljen na Zapadu, posebno tokom krize i ratova u Jugoslaviji 1990-ih godina, pri čemu je posebna pažnja posvećena kontinuitetu između u to vreme ponuđenih predstava i bogate  tradicije pripovedanja o balkanskim zemljama na Zapadu, posebno u putopisima. U najvećem delu ove kritičke literature oseća se uticaj čuvene studije Edvarda Saida - Orijentalizam, što se vidi po značaju koji je tu ima identifikovanje i analiza „esencijalističkog diskursa“, odnosno   stereotipa o balkanskim narodima, kulturama  i institucijama kao oblika zapadne „kulturne hegemonije“, dakle pristup zasnovan na interpretativnom modelu koji je razvio Said dekonstruišući zapadnu sliku o Orijentu. Tako se – pod uticajem Saida i ideološke analize diskursa (koju je on, a za njim i neki drugi kritičari kolonijalizma i postkolonijalizma, preuzeo od Fukoa) - u ovoj kritičkoj literaturi o zapadnom viđenju Balkana najviše govori o „balkanističkom diskursu“, o „tekstualnoj kolonizaciji“ Balkana, o „balkanskom mitu“, o Balkanu kao metafori, o balkanskoj „simboličkoj geogafiji“ i njegovom mestu „na mentalnoj mapi“ Zapada i sličnim „imagološkim“ temama.

Psihosocijalni kontekst političkih elita u BiH 

Mnogi neurotočki stavovi su očigledni pokušaji

da se pokrenu ili potisnu izvjesne pulsije

ili da se ličnost zaštiti od neke instinktvine opasnosti.

To su prinudni kruti stavovi koji sprečavaju

manifestaciju suprotnih pulsija, koje ponekad

ipak izbijaju na razne načine.

U tim slučajevima,

psihoanaliza, kao "demaskirajuća" psihologija,

može dokazati da prvobitni suprotni stav

još uvijek postoji u nesvjesnom.

Otto Fenichel

 Wall Street: Novac nikad ne spava, Oliver Stone, 2010.

Dvadeset godina nakon što je izjavio da je pohlepa dobra, jedan od najpoznatijih filmskih brokera vratio se da bi pokazao kako izgleda „kapitalizam s ljudskim licem“  

Pred vama je odlomak iz knjige  We the peoples of Europe, poznate politologinje i teoretičarke Susan George, članice lijevog think-tanka Transnational Institute u Amsterdamu

Gorila od pola tone spokojno sjedi nasred sobe dok ju svi pristojno ignoriraju. Ova slikovita metafora savršeno opisuje situaciju u kojoj ljudi pažljivo izbjegavaju spominjanje najvažnijih pitanja kod određenog problema. Europska gorila, sa svojom stražnjicom odlučno posjednutom na napušten-pa-ponovno-rođen tekst Ustava, zove se klasni rat. Smatrate li taj izraz preopterećenim povijesnim konotacijama, možemo ga nazvati i društvenim ratom ili ratom protiv društva, ali svakako se radi o nekoj vrsti rata. Neoliberali, i desničari i takozvani ljevičari, nepokolebljivo potkopavaju europski socijalni sustav i vuku nas natrag u 19. stoljeće.